Razlika je_
_nekad je Mišljenje bilo ozbiljna stvar. izda institucija mišljenje, stručnjak donese stručno mišljenje. i to ga donosi ko vreću na ramenu, vuče kroz zapažanja, mjerenja, upoređivanja, kroz sva dostupna znanja, pa na kraju izda, mišljenje.
danas se Mišljenje poistovjećuje sa mišlju. ako mišljenje podrazumijeva nekakvo znanje i nekakvo promišljanje, misao je ona ideja u glavi koju verbaliziraš (ili ideja koja dođe nakon što su ti riječi već pobjegle) Misao ima i najgluplji čovjek, dok Mišljenje baš i ne.
e kad smo misao počeli da zovemo mišljenje, tad je pravo na misao postala pravo na mišljenje, tj. na izražavanje mišljenja, što će se u neke vjerojatno ispostaviti kao zločin protiv čovječnosti.
što je narod neukiji i lišeniji stida, to se pravo mišljenje, glas intelektualaca i mislilaca sve slabije čuje, a što je društvo korumpiranije, to se lakše urušavaju stari autoriteti. što će reći fukara i raja u sredini, sa jedne strane mišljenja starleta i nabrijanih jutjuberki, sa druge strane dosadni filozofi i intelektualci sumnjivog morala i još goreg porijekla. još ako ovi pametnjakovići forsiraju učene knjiške riječi, prosječan čovijek će se na kraju okrenuti samooprašivanju. tako će izrađati čudovišta, i pravdati njihova postojanja pravom na mišljenje.
treba razumijeti taj termin "mišljenje", neka on bude nova riječ za misao, a misao može da označava mišljenje. da priđeš čovjeku punom mišljenja i kažeš, hej, zanima me koja je tvoja misao na ovu temu. misao skroz može da znači nešto polagano, prozračno, produhovljeno, dok je mišljenje kao marširanje, kao neko useljavanje, agresivno je, nameće se. ili sam ja to istripovala. uglavnom, neka zamijene mjesta što se mene tiče, a što se tiče onog mišljenja stručnjaka, ono neka se zove Ekspertiza.